Kategorije
Nastava

Propovjednik (Prop) – Kohelet

Pisana hebrejskim jezikom ova je knjiga u predaji sačuvana u trećem dijelu HB pod uobičejnim nazivom Kohelet (קהלת – od glagola okupiti). U grčkoj tradiciji dobiva naziv Ekklesiastes od ekklesía – sazvana zajednica, koji je sačuvan i u latinskome (Ecclesiastes), a u hrvatskoj pamtimo naziv Crkvenjak.

Knjiga je stilski privlačna jer nudi razmišljanja u prvom licu koja formalno djeluju kao osobno svjedočenje i autentično iskustvo. Sam “Propovjednik” javlja se za riječ od 1,12. Osim toga u tekstu postoje i dijaloški sročene rečenice upućene izravno sugovorniku (2. lice jd.).

U tumačenju kako je Knjiga Propovjednikova strukturirana dva su smjera. Jedan vidi u knjizi niz pojedinačnih izreka koji su slobodno ili po asocijacijama povezane. Drugi smjer traži kompoziciju koja obuhvaća pojedine dijelove, a i cijelu knjigu. U naše vrijeme sve se više navode razlozi koji upućuju na to da knjiga ima odabranu i promišljenu strukturu.

Backhaus i Schwienhorst-Schönberger ovako raščlanjuju knjigu:

1,1naslov
1,2okvir i motto – ključna riječ: „ispraznost“ (KS), „taština“ (Šarić); doslovno: „dašak“
(I.) 1,3–3,22Izlaganje: kako čovjek može biti sretan?
(II.) 4,1–6,9Objašnjenje: susret s običnim poimanjem sreće i tradicionalnim vrijednostima
(III.) 6,10–8,17Obrana: sučeljenje s drugim tumačenjima ljudske sreće
(IV.) 9,1–12,7Primjena: poziv na radost i djelotvornost
12,8okvir i motto („ispraznost“)
12,9–14dva pogovora

U čitanju ove knjige čovjek nailazi na mnoga protuslovlja koja treba pravilno shvatiti. Teorija citata objašnjava napetosti i protuslovlja pretpostavljajući da Propovjednik citira pojedina mišljenja s kojima se kritički suočava. Propovjednik nema takve poglede nego ih kritizira i pobija. Citati se međutim u tekstu ne mogu lako prepoznati jer nisu posebno označeni. Tri autora (Whybray, Michel und Backhaus) razradili su kriterije po kojima se može ustvrditi što su citati. Citati odgovoraju i tumačenju uz pomoć različitih književnih vrsta jer jednako tako pokazuju da Propovjednik ispituje i provjerava mudrosnu tradiciju.

Knjiga ima elemente dijaloga koji su poznati iz grčke filozofije u tradiciji cinika i stoika. Često se govor i odgovor, tvrdnja i pobijanje u knjizi tako izmjenjuju da se izvana ne može vidjeti gdje započinje odgovor pa je potrebno proučiti sadržaj. Ovakav tekst odgovara školskom predavanju koje uzima u obzir protivne tvrdnje i diskusiji nakon predavanja u kojem treba uvažiti prigovore. U okviru jedne glavne misli obrađuju se različite teme. Glavna misao programatski se razvija na početku djela i potom se primjenjuje na različite situacije u običnom životu. Na temelju tema i motiva koje nudi tradicija glavna se misao prosuđuje.

Iako knjiga na prvi pogled odiše svojevrsnim skepticizmom i rezignacijom, stavljajući sve u pitanje, ipak jasno pronalazi u Bogu i izvor mudrosti i radosti – dakle i intelektualne i emocionalne, životne pozitivnosti (2,26).

Propovjednik u prvom dijelu (1,3–3,22) iznosi osnove zasade svoje filozofije sretnog života. U drugom dijelu (4,1–6,9) razjašnjava je i produbljuje u dijalogu s predfilozofskim poimanjem sreće. U trećem dijelu brani je u dijalogu s protivnicima čije riječi navodi i pobija. U četvrtom dijelu (9,1–12,8) Propovjednik poziva svoga učenika da prione uz njegov nauk.

Usred kritiziranja i pobijanja životnih stavova i propitivanje svekolike prakse u knjizi se nalaze i izravne pouke o praktičnom odnosu prema Bogu npr. u 4,17-5,3. Hram – “kuća Božja” stvarnost je s kojom se kao redovitom računa (4,17). Vraća knjigu na središnju biblijsku misao o Božjoj prisutnosti i potvrđuje lik Salomona, koji je graditelj hrama. Religijska praksa ne svodi se na izvršavanje obreda nego se zahtijeva slušanje što je u SZ-u definicija vjere. Vjerovati – znači slušati Božju riječ. Pouka o molitvi koja oprezno postupa s riječima (5,1) uzima u obzir izravan govor Bogu kao naravnu stvar, a svojim sadržajem nalazi odraz i u Isusovoj pouci da uslišanje ne dolazi zbog mnoštva riječi (Mt 6,7). UPozorenje da zavjet treba izvršiti (5,3) potiče osjećaj vlastite vrijednosti i ističe poštovanje vlastitih riječi. Preuzimanje obveze također veže Propovjednika na središnu biblijsku temu Saveza.

Ishodišno pitanje je ipak pragmatično i utilitaristički usmjereno. Propovjednik traži korist, dobit ili profit za čovjeka. Što je ono vrijedno, do kakva ploda čovjek može doći (1,3). Potraga za dobiti (hebr. jîtrôn) 11 puta je naznačena i povezuje sve formalne dijelove knjige (1,3; 2,11.13[2x]; 3,9; 5,8.15; 7,12; 10,10s).

Prvi pogovor 12,9–11 svrstava Propovjednika u biblijsku mudrosnu tradiciju (usp. Sir 37,22–26) i ubraja njegove riječi u nadahnute mudrosne spise. Tom pogovoru odgovara i prvi dio naslova koji glasi: „Riječi propovjednikove“ (KS: „misli propovjednikove“).

Drugi pogovor 12,12–14 preuzima i nanovo povezuje središnje pojmove i motive iz knjige. Povezuje strah Božji i obdržavanje zapovijedi. Obrazlaže etičke zahtjeve upozoravajući na Božji sud i tako podupire misao koja je izrečena već u 11,9. Upotrebljava i redovit poziv iz mudrosne tradicije: „sine moj“ (v12) koji se u knjizi izbjegava. U vezi s ovim drugim pogovorom stoji i drugi dio naslova “sin Davidov, kralj u Jeruzalemu” koji odgovara autobiografskoj refleksiji o kraljevskom životu u 1,12–2,26 te osim općenitog biblijskog mudraca precizira da je riječ o Salomonu. Pomoću drugog pogovora Knjiga Propovjednikova uvrštena je u mudrosnu teološku tradiciju koju od početka temeljito ispituje i prosuđuje.

1. Uz Knjigu mudrosti Propovjednik je u Starom zavjetu najbliži filozofiji. 2. Kritičko eudaimonističko polazište, antropocentrička pitanja, ciklička kozmologija u kojoj se stalno sve ponavlja i vraća čine Propovjednika dijaloškim partnerom antičke i moderne filozofije. 3. Upozoravajući na granice ljudskog dijelovanja i kritizirajući mentalitet posjedovanja Propovjednik vodi do važnosti vlastitog iskustva. 4. Propovjednik pobija sve antropologije i teologije koje zahtijevaju da čovjek bude sretan tek s onu stranu i samo u zagrobnom životu.

Prema L. Schwienhorst-Schönberger, Das Buch Kohelet (1995.)

09.01.08. ispravljeno i prošireno 08.01.09.

doc. dr. sc. N. Bilić SJ

(c) za potrebe studenata

Kategorije
Objavljeno

Članci

B. Članci i ostali autorski tekstovi:

1) „Božji plamen. O 400. obljetnici smrti sv. Ivana od Križa, crkvenog naučitelja“ (Summary: God’s Flame. Union with God according to John of the Cross) u: Obnovljeni život 5 (1991), 491–501.
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=83049
CROSBI 600429

Sažetak: Autor donosi kratak pogled na nauk Ivana od Križa i istražuje sjedinjenje s Bogom kao intenzivan susret nadnaravi i naravi u duši mistične osobe. Sukladno studiji Terezije Benedikte od Križa – Edith Stein autor se zaustavlja na Ivanovu spisu „Živi plamen ljubavi” koji mu služi kao polazište i potkrepa za analizu sjedinjenja s Bogom. Ono je krajnji stupanj osobne izgradnje, zbiva se u radosnom ozračju, i predstavlja svojevrstan zagrljaj naravi i milosti u ljudskoj osobi. Božji je dar kojim se potpuno ostvaruje čovjekov iskonski potencijal i usmjerenost.

2) „Polazišta za susret između tomizma i egzistencijalizma. Misaoni pristup Bogu u filozofiji Jacquesa Maritaina” (Summary: Starting Point for the Meeting between Thomism and Existentialism. Reflective Approaches to God in the Philosophy of Jacques Maritain) u: Ljubav prema istini. Zbornik u čast Tome Vereša O.P., (Priredio Anto Gavrić O.P.), Zagreb 2000, 403–412.
CROSBI 600435

Sažetak: Pisac prikazuje Maritainove putove za spoznaju Boga. Tražeći teističko obilježje u njegovu naučavanju nailazi na svojevrstan susret između egzistencijalizma i filozofije Tome Akvinskoga. Autor najprije razmatra neke okolnosti iz života J. Maritaina, a potom, u središnjem dijelu, predstavlja sadržaj njegove knjige Approches de Dieu. Upozorava da Maritain preuzima klasične “putove” iz Tomine filozofije, a potom izdvaja tri pristupa do Božje Egzistencije koje Maritan posebice razlaže. Zaključno pruža viziju osobitog Maritainova egzistencijalizma koji počiva na dostignućima klasične metafizike.

3) suradnja: N. Bilić, F. Ereiz, „O. Ante Gabrić organizira suradnike i dobročinitelje“ u Gori i izgori. O. Ante Gabrić 1915.–1988., ur. J. Batinić, Zagreb, 2000., 81–102.

Sažetak: Ovaj zajednički referat na dvadesetak stranica daje pregled mreže suradnika koje je A. Gabrić oko sebe okupio. U četiri glavna dijela autori prikazuju najprije početke misijske suradnje, potom put do domaćih suradnika koje je p. Gabrić u Bengaliji okupio. Treći dio ističe osobit oblik duhovne suradnje koji je Misionar veoma cijenio kao molitvenu potporu. Četvrti dio napokon daje uvid u zajednicu dobrotvora širom svijeta. U prikazu je naglašena suradnja o. Ante s čuvenom Majkom Terezijom koja je u međuvremenu već uzdignuta na čast oltara. Zaključne točke predstavljaju Misionarovu neumornu potragu za suradnicima te rad male misijske centrale u isusovačkoj rezidenciji u Zagrebu.

“Navijestio Mariji”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) god. 93./ svibanj 2002. br. 5, str. 156-158.

“Kruh s neba”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) god. 93./ listopad 2002. br. 10, str. 300-301.

“Dijete Božje”, Ignacijev put (ISSN 1331-8500), god. XXI, br. 2 (37), str. 5-6.

„Dobar boj” u: Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 22 (2007), 16–17.

„VIS Oaza. Srednjoškolci glazbenici u župi Srca Isusova” u: Isusovci u Zagrebu u XX. stoljeću (Zagreb 2007.), 119–120.

„Mojsije u Starom Zavjetu”, u Biblija danas. Časopis Hrvatskog katoličkog biblijskog djela i Biblijskog instituta KBF, 2 (2007), 3–5.

„Borba za blagoslov”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 23 (2007), 16-17.

„Samo siloviti”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 24 (2007), 16-17.

“Nakon što je uskrsnuo”, Ignacijev put. Informativni list za prijatelje Družbe Isusove (ISSN 1331-8500), god. XXI., br. 1 (38) Uskrs 2007., str. 5-6.

“Neću zadrhtati”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 25 (2007), 18-19.

“Velika radost”, Ignacijev put, (ISSN 1331-8500), god. XXIII/ br. 2 (40), prosinac 2007., 5-6.

“Naći ćete dijete…”, Milosti puna. Pastoralno – duhovni vodič župe Marija Bistrica, 17. prosinca 2007., str. 2

“Kamo to vodi?”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 26 (2008), 16-17.

“Velika snaga Uskrsa”, Ignacijev put (ISSN 1331-8500), god. XXIII, br. 1 (40), str. 5-6.

“Vatren za Krista – sv. Pavao apostol”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202; god. 99., br 6., lipanj 2008.), str. 8-10.

“Pavlova teologija križa”, U znaku križa. List Milosrdnih sestara sv. Križa, god.. XXVIII., br. 115/2.. 2008., str. 4-5.

“Idem s tobom”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 27 (2008), 16-17.

“Religija tijela”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 28 (2008), 16-17.

“Kristov osjećaj” Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 10 (god. 99./2008.), str. 8-9.

“Pavlove upute obitelji”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 11 (god. 99./2008.), str. 8-9.

“Duhovni boj sv. Pavla”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 12 (god. 99./2008.), str. 8-9.

“U visinama” Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 29 (2008), str 18-19.

“Ljudsko rođenje Božjega Sina. Božić kod sv. Pavla”, Ignacijev put (ISSN 1331-8500), god. XXIII, br. 2 (41), str. 4-5.

“Rođen od žene” Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 1 (god. 100./2009.), str. 8-9.

“Pedagoški procesi u Svetom pismu. Psihološki vidici” Posvećeni život. Prinosi redovničkoj obnovi (ISSN 1846-7180) br. 1 i 2 (23 i 24) god. 13./2008. str. 5-14. (CROSBI 60042)

“Rast u slobodi i odgovornosti” Posvećeni život. Prinosi redovničkoj obnovi (ISSN 1846-7180) br. 1 i 2 (23 i 24) god. 13./2008. str. 44-55.

“Teologija tijela u Pavlovima poslanicama” Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 2, (god. 100./2009.), str. 8-9.

“Pavlova teologija križa” Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 3, (god. 100./2009.), str. 8-9.

“Pobijedi Golijata!” Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 30 (2009), str. 16-17.

“Svjedok uskrsne snage”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 4, (god. 100./ travanj 2009.), str. 8-9.

“Sveti Pavao i prvopričesnici”, Glasnik Srca Isusova i Marijina (ISSN 1330-0202) br. 5, (god. 100./ svibanj 2009.), str. 8-9 i 21.

“Ratnik i molitelj”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 30 (lipanj 2009), str. 16-17.

“Gajšakova umjetnost u službi liturgije”, Umjetnost Marijana Gajšaka (1944-1993). Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa “Teorija i praksa sakralne umjetnosti Marijana Gajšaka (1944-1993)” održanoga 14. lipnja 2007. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (uredio Ivan Šestak), str. 101-111.

“Ženska ruka”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 31 (rujan 2009), str. 16-17.

“Danas te rodih”, Milosti puna. Pastoralno-duhovni vodič župe Marija Bistrica, 14. prosinca 2009., str. 2.

“Zaogrnut slabošću”, Ignacijev put. Informativni list za prijatelje Družbe Isusove (ISSN 1331-8500), god. XXIV., br. 43 (2) Božić 2009., str. 4-5.

“Posjetio nas je p. General”, Ignacijev put. Informativni list za prijatelje Družbe Isusove (ISSN 1331-8500), god. XXIV., br. 43 (2) Božić 2009., str. 22-25.

“Sudbonosno koplje”, Olimp. Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora (ISSN 1331-9523), 32 (prosinac 2009), str. 16-17.

“Kristov Uskrs” Ignacijev put. Informativni list za prijatelje Družbe Isusove (ISSN 1331-8500), god. XXV., br. 44 (1) Uskrs 2010., str. 4-5.

“Tek u susretu s uskrslim Gospodinom dolaze radost i mir” – Intervju Katolički tjednik, Uskrs 2010.

“Sv. Pavao – učenik i učitelj Riječi. Duhovnost Apostola narodâ i redovnički odgoj”, Posvećeni život. Prinosi redovničkoj obnovi (ISSN 1846-7180), god. XIV., br. 25-26 (1-2), Zagreb 2009., str. 63-72.

“Nepoznati prorok Gâd” https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=prorokgad

“Where are the good fruits? The Vineyard-poem and its ecological implications”, Bruxelles 2011, https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=vineyard

The Prophets and their God, Bruxelles, ožujak 2011. https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/english/prophets.pdf

Christen und Islam in Kroatien, Schola Europea, Bruxelles, 8. travnja 2011. https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=islamDE

“From a theological perspective: Disaster and a universal new beginning”, Ecology and Jesuits in Communication, Bruxelles 2011, https://ecojesuit.com/from-a-theological-perspective-disaster-and-a-universal-new-beginning/1004/

“From Croatia to Brussels”, JEOletter, Nr. 13 / April 2011. https://www.jesc.net/2011/04/from-croatia-to-brussels/

“Blagoslov – dan i zadan. Blagoslov kao čovjekovo poslanje u Starom zavjetu”, Zagreb 2011., https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=blagoslov_poslanje

“Obiteljski konflikti u biblijskoj povijesti. Svetopisamski pogled na upravljanje konfliktima u obitelji kao prevencija nasilju” Obiteljski centar, FTIDI, Zagreb, 2011.

“Tri kralja u Starom zavjetu. Biblijski pogled na Jošafata, Ezekiju i Jošiju“, Znanstveni skup u povodu 5. obljetnice smrti dr. sc. fra Celestina Tomića, 12. studenoga 2011., Zagreb 2011. https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=trikraljaSZ

“Isus naš” u Godišnjak župe Bezgrješnoga Srca Marijina Jordanovac, Godina IV (XI) – Broj 1 (15), Zagreb, prosinac 2011., str. 4-5

“Bit ćeš Bog moj (usp. Post 28,21). Zavjetovanje i posvećeni život u Svetom pismu” u Posvećeni život. Prinosi redovničkoj obnovi (ISSN 1846-7180), br. 1 i 2 (29 i 30), god. (15) 2011., str. 7-20. https://www.ffdi.unizg.hr/amdg/?stranica=zavjeti2011

“Prvi savez. Post 9,8-17 u teologiji saveza”, Crkva u svijetu, 47, br. 1, god 2012, str. 38-55
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118170
CROSBI 600439

“Noa – vjernik poslušan i pravedan” u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, ISSN 1330-0202, god. 103., br. 10, str. 4-5.

“Abraham, praotac naše vjere”, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, ISSN 1330-0202, god. 103., br. 11, Zagreb, studeni 2012., str. 4-5.

“Jakovljev povratak u domovinu”, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, ISSN 1330-0202, god. 103., br. 12, Zagreb, prosinac 2012., str. 4-5.

“Vjera u Bibliji” u: Godišnjak župe Bezgrješnoga Srca Marijina – Jordanovac, Godina V. (XII.), br. 1 (16), Zagreb, prosinac 2012., str. 5-6.

“Debora – sutkinja vjernica”, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, ISSN 1330-0202, god. 104., br. 1, Zagreb, siječanj 2013., str. 4-5.

 

Kategorije
zvf

Zaštićeno: Zapisnik – 14.09.2012.

Ovaj sadržaj je zaštićen lozinkom. Da biste ga vidjeli unesite vašu lozinku ispod:

Kategorije
o AMDG

Biografija

Kratak životopis

nbilicsmallNiko Bilić član je Družbe Isusove u kojoj je prošao uobičajenu redovničku izobrazbu. Godine 1992. dobiva akademski stupanj bakalaureata iz filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i započinje praktičan rad kao tajnik uredništva (1991./1992.) u časopisu „Obnovljeni život“ i kao voditelj zbora mladih „Oaza“ iz župe Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu s kojim održava brojne nastupe u zemlji i inozemstvu. Dovršivši teološke studije na Sveučilištu Franje Leopolda u Innsbrucku u Austriji postiže naslov magistra teologije i radi kao urednik izdanja Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove (FTI) u Zagrebu. Od 1997. vodi nastavu biblijskih jezika te seminare o Starom zavjetu i Judaizmu na FFDI. Radio je kao tumač za njemački jezik na seminarima o katoličkom socijalnom nauku..

Godine 1998. zaređen je za đakona, a 1999. po rukama zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića prima svećenički red, pa preuzima i službu duhovnika za studente FFDI. Potom je na službi je kao župni vikar pri Zagrebačkoj nadbiskupiji u Župi Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu od 2001. do 2003. godine. Pod vodstvom prof. dr. Georga Fischera u Innsbrucku izradio je i obranio disertaciju o Jeruzalemu i narodima u posljednjim poglavljima Knjige proroka Zaharije („Jerusalem und die Völker in Sach 12–14”) te je 2006. promoviran u doktora teologije. Od tada je predavač za religijske znanosti na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i nastavnik za Stari zavjet na Teološkom studiju pri FTI, koji je afiliran Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu. Od 2006. obnaša službu regesa Bogoslovije u Kolegiju Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu. Od prosinca 2007. docent je na FFDI, a od lipnja i viši asistent na Hrvatskim studijima. Član je Biblijskog instituta pri KBF-u na Sveučilištu u Zagrebu, i Hrvatskog katoličkog biblijskog djela pri HBK. Na poziva rektora Nacionalnoga svetišta od Uskrsa 2007. bio je propovijednik u Mariji Bistrici. Od 2009. predaje Biblijsku teologiju kao izborni predmet na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Sudjeluje s predavanjima iz Biblijskih znanosti pri Hrvatskoj konferenciji višir rednovičkih poglavara i poglavarica, surađuje na HRT u religijskom programu, i redoviti je suradnik na Obiteljskoj ljetnoj školi FTI-a. Od 2011. duhovnik je bogoslova koji se pripravljaju za svećeničkog ređenje u jordanovačkom Kolegiju. Povremeno daje duhovne vježbe, a redovito objavljuje na https://amdg.eu