Kako misionar Isus, Očev apostol, evangelizira farizejske učenike i herodovce

Rječnik, sadržaj i teološko značenje liturgijskih čitanja na 29. nedjelju u godini A: Iz 45,1.4-6; Ps 96,1.3-5.7-10a.10c; 1Sol 1,1-5b; Mt 22,15-21 – Misijska nedjelja – Snaga Novoga Saveza

Caru carevo, Bogu Božje

O kad bi me Duh Sveti u ovaj čas nadahnuo da vas mogu povesti do one topline i blažene svjetlosti u pouci Isusovoj! On, pra-misionar, od Oca poslan u najveću misiju donošenja evanđelja čak je i ove podmukle izazivače zadivio (θαυμάζω Mt 22,22) i dao im jasnu zapovijed što moraju činiti (Dajte! Mt 22,21)

Njemu poslanje daje Otac njegov, koji je na nebesima, a oni su poslani od farizeja (ἀποστέλλω Mt 22,16). Smicalicom, namještaljkom, žele mu iz svoje zasjede postaviti zamku i uhvatiti ga u klopku (παγιδεύω Mt 22,15), a on im posredno otkriva sve dostojanstvo Božje slike i ističe onaj natpis koji je Božji prst htio upisati u samo srce čovječje. Znamo, već početak Biblije izvješćuje: na sliku smo Božju stvoreni (Post 1,26.27; 9,6) – u naše biće Bog je neizbrisivo utkao svoju sliku. A prorok Jeremija donosi Božje obećanje: Zakon ću svoj upisati u njihovo srce (Jr 31,33), ne više na kamene ploče. Gospodinov je odgovor: Dajte Bogu Božje! Sebe Bogu dajte!

Draga, umirujuća i okrjepljujuća snaga Isusova Srca kojom on i huškače dobrohotno poučava i usmjerava može se tako dobro prepoznati kod našega patra Ante Gabrića, časnog sluge Božjega, misionara. Zarazno vedar i pun oduševljenja za Gospodina, neumorno marljiv i prodoran, djetinjim je zanosom cijelu nepregledno golemu Indiju htio dovesti Kristu. Danas na 100. misijsku nedjelju molimo da što prije bude proglašen blaženim, utječemo mu se u svojim potrebama, a prekosutra u utorak, 20. listopada, na njegov smrtni dan, za njega će se služiti svečana sveta misa.

Prorok Izaija danas nas vraća na ono što davno bijaše, prije više od dva i pol milenija, kad je Bog htio, 538. godine prije Krista, podići velikoga kralja Kira. Uzima ga kao svoga pomazanika. Sva vrata svjetskih vlasti otvara mu. Izravno njemu upućuje svoju riječ i jasno otkriva nakanu. Silni Kir, kojega povijest itekako dobro pamti, instrument je u ruci Božjoj koji Bog radi svoga naroda izabire. Preko Kira Bog svoj narod oslobađa iz Babilona, omogućava im veliki povratak u domovinu, novi Izlazak!

Zna Isus, novozavjetni pomazanik, ljubljeni Sin Očev, da je sada na vlasti rimski car. I to je dio Božje providnosti. Dok gledamo kako po Europi vladaju razorni prosvjedi i dok se Europa naoružava za rat, dok zahvaljujemo što je na našim ulicama mir, isto tako dok se sjećamo neljudskog zločina u Lovasu kod Vukovara, najbolje ponovno razumijemo da Gospodin Isus nije došao pokrenuti rat niti rušiti zemaljsku vlast te da, isto tako, nije došao odvesti svoj narod na drugi svijet. Nije kršćanski život neki bijeg u nebo! Upravo suprotno. Vječni Bog Sin sišao je na zemlju, utjelovio se. Ovaj naš ljudski život on je otkupio i posvetio. Isusova je poruka neuvijena: Plaćajte porez caru (Mt 22,21)! Careva je slika i carev natpis na rimskom denaru.

Ne postoji tu unutarnji lom i rastrganost. I država i Crkva zadužene su za zajedničko dobro, za dobro obitelji i za dobro čovjeka pojedinca kako nas je podsjetio sveti papa Ivan Pavao II. kad nas je za života pohodio. Danas, na Misijsku nedjelju, iznova otkrivamo tu velebnu misiju koju Gospodin daje. Šalje apostole sa zadatkom da sve narode učine njegovim učenicima (Mt 28,19). Zato danas molimo za sve misionare i misionarke, posebno u onim krajnje siromašnim i nasiljem opustošenim krajevima gdje nedostaje osnovnih potrepština za život. Danas prikupljamo darove za misije, danas gledamo kako i koliko Bog nas same poziva da se priključimo misijskom radu. Znamo da sada kod nas postoji i Volonterska mreža Ante Gabrić, koja omogućuje i pomaže svima koji žele izravno, kao volonteri otići ne neko vrijeme u misije. Naš subrat, isusovac, Vilim upravo je u misijama utvrdio svoj konačan odgovor na Božji poziv.

Vjerojatno svi mi u djetinjstvu mislimo kako je donošenje Kristova evanđelja u sve narode zadaća crkvenih službenika: svećenika, redovnika i redovnica. A onda nam studij ni manje ni više nego crkvenoga prava otkriva kako svi Kristovi vjernici snose odgovornost za spasenje svijeta i za naviještanje evanđelja svim dušama.

Isusova je misijska metoda nezaustavljiva. Napasnici farizeji, koji gorljivo žele svojim silama ispuniti Božji Zakon, ujedinili se s pristašama kralja koji to nije i stavljaju na sebe najpodliju krinku, koju međutim Gospodin poznaje s početka, iz pustinje. Iskušavaju ga (πειράζω Mt 25,18). Dovode ga u napast. Ali on je pobjednik.

Zapravo je sam Isus prije, zato da im protumači kraljevstvo Božje, na početku prispodobe pitao: “Što vam se čini?” (Mt 21,28) Poziva Isus slušatelje na vlastito, slobodno razmišljanje. A farizeji i herodovci prividno preuzimlju njegovu metodu. Ustvari licemjerno, lažno, žele nekako omekšati situaciju, navući na tanak led, ne bi li Rabbi Isus dao kakvu izjavu zbog koje će ga osuditi i kazniti. Pa o tome su vijećali. Jesu li carinici mrski prijestupnici Božjega Zakona ili oni rade dobar posao kad ubiru porez za cara?

A Gospodin im s jednim novčićem pokazuje ono o čemu će Pavao poslije pisati. Evanđelje ne dolazi u samoj riječi, nego u snazi, u Duhu Svetom, i u mnogostrukoj punini (1 Sol 1,5). Ulizivački su mu prijetvorno laskali, a on im pokazuje kako doista jest istinit Učitelj koji po istini uči putu Božjemu (Mt 21,16), nije pristran i svima ljudski pristupa bez obzira na njihov ugled i položaj. Pitaju oni: Je li dopušteno?! (Mt 21,17). A Učitelj Isus im daje odgovor – ne što se smije ili ne smije, – nego što moraju činiti. Daje im zapovijed. Brini se za ovaj svijet koji je naš zajednički dom! Brini se za vječno spasenje svoje duše! Novčić daj caru, a sebe sama daj Bogu, koji je Gospodin i nema drugoga, izvan njega je ništavilo. Evo već danas, s kruhom i vinom na oltaru, prinesi sav svoj život Bogu svome! Dopusti mu da te primi za desnicu (usp. Iz 45,1) i povede u veliku misiju.

otpjevni psalam:

Vidi:

O Niko Bilić SJ

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, afiliran Papinskom sveučilištu Gregoriana i združen s Fakultetom filozofije i religijskih znanosti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.