Kategorije
Duhovnost

Dug život u Bibliji

Dugovječnost je u Bibliji ideal koji ulazi u sam ustav Božjeg naroda i podržava obiteljsku strukturu. „Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji“ poznata je zapovijed (Izl 20,12; Pnz 5,16). Dug je život slika vječnosti. Sam hebrejski izraz za vječnost ‘olam znači „trajanje, kontinuitet“. Čovjek, kao žrtva zla, naići će već u početku na zabranu vječnosti (Post 3,22). Ali granica od 120 godina koju Bog s pogledom na zemaljsku kuglu punu opačine zacrtava ostaje ponajprije pedagoška prijetnja.

Antropološki počeci

Od konkretnih biblijskih likova za Adama imamo podatak da je doživio 930 godina (Post 5,5). Eva mora biti slične dobi. Oni imaju djecu, prihvaćaju novi život usprkos mukama rađanja. Ljudski život od početka je Božji dar. Slično kao „dani“ u izvještaju o stvaranju, tako i godine kod prvih biblijskih likova nemaju fizikalno značenje. Najbolje ih možemo shvatiti uspoređujući ih međusobno.

Henok je važan lik na prvim stranicama Biblije jer prvi naznačuje vječni život. On doživljava doduše samo 365 godina (Post 5,25) što prema 900 ili 800, koje se inače navode, znači da je još mlad. Za njega međutim nema izvještaja da je umro, kao kod svih ostalih, nego u Pismu stoji da ga je Bog uzeo (5,24). „Uzeti“ naznačuje svojevrsno „uznesenje“ kao kod proroka Ilija (2 Kr 2,3.5.9s). Obrazloženje za to pruža izvještaj da je Henok hodio s Bogom (halak hitp. Post 5,22.24, usp. 6,9). To označava njegovu pravednost i integritet kakve ćemo poslije naći kod njegova praunuka Noe. Sam Henok dijete je zrele dobi (njegov otac Jered ima već 162 godine kad dobiva sina, dok kod ostalih roditelja stoji broj godina od 130 naniže).

Metuzalem je prototip biblijskog starca zato što doživljava najveći broj godina: 969 (Post 5,27). Tu možemo još jednom prepoznati simboličku vrijednost tih brojeva. 1000 znači bezbroj ili neizmjerno mnogo, stoga je 969 već na prvi pogled gotovo bezbroj.

Noa je čuven zato što Bog s njime sklapa sveobuhvatan i trajan savez. Noa predstavlja čovjeka koji je u svojoj trećoj dobi prošao i nadživio temeljitu katastrofu. Kad dolazi opći potop ima 600 godina (Post 7,6). I roditelj je bio postao kao zreo čovjek: Biblija kaže da je imao 500 godina kad je dobio sinove (5,32). Vrijedan je Božji sluga koji sluša i ne prigovara, unatoč godinama obavlja naporan fizički posao gradeći korablju. Prvi je čovjek u Bibliji koji poslije potopa gradi žrtvenik i prvi koji prinosi žrtve paljenice (Post 8,20). Doživio je 950 glodina (Post 9,29).

Božji narod

S Abrahamom ulazimo već u pravu povijest Božjeg naroda. Prvi je koji dolazi u obećanu zemlju (Post 12,5) i ima naziv Hebrejac (14,13). Na svom hodočašću i u burnom životu od početka je sa svojom ženom Sarom. Kreće kad je imao 75 godina (Post 12,4). Kad je već imao 99 prima obrezanje kao znak saveza s Bogom (17,24) i Bog mu obećaje Izaka, njegova pravog sina. Čudesna objava kad Bog pohađa Abrahama u liku triju stranaca ima svoj smisao (Post 18). Bog može dati novi život i novi početak kad su čovjekove sile došle do granice. Oboje su već stari. Abraham ima 100 godina kad dobiva sina Izaka (21,5), a za Saru se izričito veli da je izgubila moć rađanja. Sara ukupno živi 127 godina (23,1), a Abraham 175 (25,7).
Broj godina postaje sve manje simboličan, a sve više realan. Abraham se odaziva Božjem pozivu kad više nije mlad, a ipak mu poslanje koje izvršava daje cijeli jedan dug život: 100 godina.

Kad psalmi govore o 70 godina ili, ako je čovjek jak, 80 godina (Ps 90,10), to su gotovo naše današnje brojke.

U Novom zavjetu roditelji Ivana Krstitelja (Lk 1,18) odgovaraju Abrahamu i Sari jer dobivaju sina u starosti. A najpoznatiji vremešnjaci su zacijelo starac Šimun i proročica Ana koji dočekuju Isusa u jeruzalemskom hramu. Za Anu se točno spominje kako je, nakon djevojaštva, sedam godina bila u braku i potom je 84 živjela kao udovica (Lk 2,37). Za Šimuna se ne navode godine, ali u susretu s Kristom on prepoznaje smirenje i dovršetak svoga života (Lk 2,29).

Skraćivanje života, tj. tendencija u smanjivanju broja godina koja slijedi već na prvim stranicama Biblije odraz je Božje želje da čovjek ne bude zauvijek osuđen na opterećnost grijehom i nesređenim odnosima prema Bogu.

Drvo života

Među simbolima dugovječnosti najvažniji je drvo života (Post 2,9). Pristup drvu života zapriječen je u istom poglavlju u kojem se govori o prvom grijehu (Post 3,22). Ali već u Starom zavjetu drvo života definirano je kao mudrost koja je dostupna čovjeku (Izr 3,18). Motiv drva života na kraju Biblije potpuno će se rascvasti. U Otkrivenju više nije riječ o jednom stablu nego o cijelom drvoredu (Otk 22,2). Plodovi su na raspolaganju ne jednom u godini nego svaki mjesec. I nisu samo plodovi dobri, nego je i lišće ljekovito. Pristup je otvoren ne samo izabranom narodu nego svima.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.